Nisam od onih kojima je kafa potrebna kako bi se razbudili i bili u stanju da normalno funkcionišu kroz dan, ali ipak sa velikim uživanjem ispijem makar jednu šolju dnevno. Studentski dani, karakterisani napornim projektima i ispitima koji su često zahtijevali noćni rad, „naučili su me“ da podnesem bilo koju vrstu i jačinu, tako da danas, kada kafu pijem iz zadovoljstva, nisam probirljiv – važno je samo da je jaka i slađa.
Zahvaljujući toj mojoj izgrađenoj toleranciji prema ovom napitku, mogu se pohvaliti da do sada nisam osjetio niti jednu konsekvencu konzumacije (ubrzan rad srca, problemi sa pritiskom i sl.), što me je i navelo da istražim da li kafa ima ikakvih pozitivnih dejstava na naš organizam. Na moje veliko zadovoljstvo, potraga za odgovorom na ovo pitanje nije dugo trajala.
Naime, kako piše eat.org, kafa u umjerenim količinama je itekako zdrava. Ne samo da djeluje kao antioksidans, već njena konzumacija može ublažiti rizik od ozbiljnih oboljenja poput dijabetesa i Parkinsonove bolesti. U članku se takođe navodi da kafa u sebi sadrži proteine, koje, iako malobrojne, mi unesemo u svoj organizam pri svakom gutljaju.
Dobre vijesti o kafi stižu i iz Harvarda, čiji je „Harvard Health Publishing“ objavio mišljenje doktora Roberta H. Šmerlinga na ovu temu.
Pored već pomenutih benefita, Šmerling ističe da kafa takođe može umanjiti rizik obolijevanja od ciroze, gihta i raka jetre. Kao dodatno ohrabrenje, doktor navodi i odluku Svjetske zdravstvene organizacije da kafu ukloni sa liste kancerogenih namirnica, što, po njegovom mišljenju, znači da su dosadašnja uporna vjerovanja o negativnom uticaju kafe na naš organizam najvjerovatnije proizvod zastarjelih i danas opovrgnutih istraživanja.
Druga strana medalje
Sve do sada navedeno podrazumijeva umjerenu konzumaciju kafe, odnosno jednu do tri šolje dnevno. Međutim, kao i sa svim što unosimo u naš organizam, i u kafi se itekako može pretjerati, što, naravno, sa sobom nosi neželjena dejstva.
Iako je SZO u poslednjih nekoliko godina promijenila svoj stav o kafi, doktor Šmerling napominje da svaki ljudski organizam na nju reaguje različito, te da pretjerana konzumacija može izazvati brojne neželjene efekte, kao što su nesanica, česta urinacija, drhtanje tijela i anksioznost, pa zato poziva na oprez.
Dakle, kako protumačiti sve ovo?
Tumačenje ovih informacija zavisi kako od vašeg načina razmišljanja i rezonovanja, tako i od toga da li ste neko ko već ima iskustva sa kafom ili tek želi da je proba.
Već iskusne potrošače kafe bi gore izloženo trebalo da raduje, ali ne i da bude tumačeno kao poziv da drastično uvećaju njen unos u organizam. Sa druge strane, oni koji do sada nisu imali nikakvo iskustvo, a željeli bi da osjete ukus kafe, trebali bi sve ovo da shvate kao savjet za umjerenost.
Na kraju, kako navodi Šmerling, za sada ne postoji jasan naučni dokaz da kafu treba izbjegavati. Potrebno je biti odgovoran prema samom sebi i poštovati svoj organizam, jer će vam upravo on kazati šta mu odgovara, a šta ne — i gdje je njegova granica tolerancije.